Planovi razvoja jedinica lokalne samouprave – još jedan službeni dokument ili prilika za napredak?

Planovi razvoja? A gdje smo izgubili strategiju razvoja? To mi je bila prva misao nakon što je Hrvatski sabor usvojio Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) krajem 2017.g. i dao rok od dvije godine za detaljnu stratešku analizu prijašnjeg perioda i pripremu za nadolazeće razdoblje. 

Skoro godinu dana nakon toga, Vlada Republike Hrvatske donosi Uredbu o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 89/2018) gdje detaljno propisuje obvezni sadržaj te postupke izrade, izvještavanja, praćenja i vrednovanja akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Da ne naglašavamo definicije i čitamo članke, pokušati ću skratiti navedeni Zakon na dva najvažnija faktora koje je zakonodavac definirao u članku 22.:

Akti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu planovi razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Planovi razvoja i provedbeni programi dva su najvažnija faktora tog Zakona. No, postoji jedna bitna razlika među njima. Članak 26., stavak 2.:

Plan razvoja izrađuju jedinice lokalne samouprave čije su prirodne ili društveno-gospodarske karakteristike dovoljno specifične te ne mogu usmjeravati razvoj temeljem srednjoročnih akata planiranja izrađenih na razini jedinice područne (regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline.

Da rezimiramo: jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) nisu obvezne raditi planove razvoja, već se mogu vezati na buduće Županijske planove razvoja. 

Nadalje, sukladno članku 52. stavku 3. Zakona, planovi razvoja donose se šest mjeseci prije isteka važenja planskih dokumenata politike regionalnog razvoja iz članaka 13. i 15. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Sve Županijske strategije razvoja na razini Republike Hrvatske važile su do kraja 2020.g. te su rađene sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 147/14., 123/17., 118/18.), da bi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u travnju 2020.g. produljilo njezino važenje na razdoblje od godinu dana, odnosno do 31. prosinca 2021. godine zbog krize koronavirusom (COVID-19).

Izgleda da je COVID-19 kriza prolongirala i važenje ovog Zakona jer svjetlo dana nije ugledao niti jedan Županijski plan razvoja, a obveza je bila do 30. lipnja pretprošle godine. 

Nisu samo Županije u problemima. Članak 26., stavak 1.,2. i 3.:

1. Provedbeni programi jedinica lokalne samouprave su kratkoročni akti strateškog planiranja koji opisuju i osiguravaju postizanje ciljeva, ako je primjenjivo, iz srednjoročnog akta strateškog planiranja iz članka 25. ovoga Zakona i poveznicu s proračunom jedinice lokalne samouprave.
2. Provedbeni program jedinice lokalne samouprave donosi se za vrijeme trajanja mandata izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave i vrijedi za taj mandat.
3. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave donosi provedbeni program iz stavka 1. ovoga Zakona najkasnije 120 dana od dana stupanja na dužnost.

Svaki načelnik/ca ili gradonačelnik/ca treba donijeti Provedbeni program i to 120 dana od stupanja na dužnost, dok općinsko/gradsko vijeće to treba potvrditi. 

Ovdje je opet uskočilo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te obavijestilo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave o produljenju roka za donošenje Provedbenih programa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na kraj prosinca 2021.g. Ključno pitanje glasi: Tko je i kako to riješio? Da li su svi ispunili zakonsku obvezu?

Za kraj sam ostavio odgovor na pitanje iz naslova. Iako sam u tekstu napravio uvod u tematiku, taj uvod nije bio moj odgovor već objašnjenje članka Zakona. 

Svaki načelnik/ica ili gradonačelnik/ica koji želi Općinu/Grad razvijati na pravi način treba imati strateški dokument koji definira prioritete i procese u budućnosti, s naglaskom na jasno definiranim ciljevima i provedbom. Definiranje zajedničkih smjerova razvoja, predlaganje zajedničkih pravaca djelovanja i olakšavanje provedbe zajedničkih projekata najviše pomaže mještanima/građanima jer želi znati u kojem smjeru se razvija njihova Općina/Grad i kako to utječe na njihov život. 

U skladu s navedenim te imajući u vidu činjenicu da je kvalitetna strateško-planska podloga osnovica za daljnji održiv razvoj JLS-a te ujedno i preduvjet za sublimiranje svih izvora financiranja, a ponajviše EU fondova, nameće se kao nužnost izrada kvalitetnog i sveobuhvatnog Plana razvoja JLS-a.