EU FONDOVI

VFO (Višegodišnji financijski okvir) je dugoročni proračun EU-a kojim se za razdoblje od sedam godina postavljaju ograničenja za potrošnju EU-a kao cjeline te za različita područja djelovanja.

Predstavlja ulagački proračun koji udružuje sredstva država članica kako bi se financirale aktivnosti koje države članice mogu učinkovitije financirati zajednički.

U okviru Višegodišnjeg financijskog razdoblja za Republiku Hrvatsku je na raspolaganju nešto više od 14 milijardi eura. Dodijeljena sredstva raspodijeljena su na Kohezijsku politiku (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond+ i Kohezijski fond), Fond za pravednu tranziciju (FPT), Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA), Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI), Fond za unutarnju sigurnost (FUS), Instrument za financijsku potporu u području upravljanje granicama i vizne politike (BMVI), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP).

U okviru plana za oporavak, Europska komisija objavila je 27. i 28. svibnja 2020. niz dokumenata koji osim VFO-a za razdoblje 2021.-2027. obuhvaćaju i novi instrument: Instrument Europske unije za oporavak (tzv. Next Generation EU – NGEU/EU sljedeće generacije) u cilju oporavka od gospodarske i socijalne štete nastale kao posljedica izbijanja pandemije COVID-19.

Za Republiku Hrvatsku je iz Instrumenta za oporavak EU Nove generacije (NGEU) na raspolaganju nešto više od 11 milijardi eura, od čega najveći dio otpada na sredstva Mehanizma za oporavak i otpornost, iz kojeg je Hrvatskoj dodijeljeno 6,31 milijardi eura bespovratnih sredstava te 3,61 milijardi eura zajmova. Ostala sredstva dodijeljena su za REACT-EU, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Fond za pravednu tranziciju (FPT ).

Zbroj VPO-a i NGEU-a dobijemo brojku od 25 milijardi eura. Usporedno, za razdoblje od 2014. – 2021.g. imali smo na raspolaganju 10,8 milijardi eura. Napomena, prvi natječaji dolaze upravo od NGEU i programa Fond za oporavak i otpornost i to već početkom iduće godine.

Područja koja se mogu financirati kroz EU fondove definirana su u programskim dokumentima, tzv. Operativnim programima. Operativni programi su dokumenti u kojima se definiraju područja i prioriteti financiranja. Prvi korak je zakazati sastanak s našim stručnjacima. Procjena projektne ideje je besplatna!

U slučaju EU fondova uvijek se radi o bespovratnim sredstvima kojima se sufinancira samo dio investicije, a na investitoru je odluka kako će sufinancirati ostatak investicije (uz pomoć vlastitih sredstava, kredita, itd.). Također, treba imati na umu da neke aktivnosti nije moguće sufinancirati sredstvima EU u skladu s nacionalnim pravilima o troškovima prihvatljivima za sufinanciranje, pravilima o državnim potporama i ostalim pravilima određenima zakonodavnim okvirom EU i RH.

Osim kod poslovnih banaka, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG BICRO) pruža kvalitetne potpore u poslovanju subjekata malog i srednjeg gospodarstva kao i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). Javite nam se za savjet!

Za potpore male vrijednosti (de minimis) do 200.000 eura kumulativno tijekom tri fiskalne godine može se dobiti do 85% bespovratnih sredstava EU. Za veće iznose mikro i mali poduzetnici mogu dobiti do 45%, a srednji do 35%, dok preostali dio do ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova investicije trebaju osigurati iz vlastitih izvora ili vanjskim financiranjem. Vanjsko financiranje poduzetnici mogu osigurati kreditom HBOR-a ili bilo koje druge komercijalne banke, njihovom kombinacijom te HAMAG-BICRO jamstvom.

Prvi natječaji se očekuju u 2022. g. i to iz Plana za oporavak i otpornost EU (Next generation EU) i njenog glavnog programa Fonda za oporavak i otpornost gdje Hrvatsku čeka 9,9 milijardi eura. Od toga, 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći i 3,6 milijardi povoljnih zajmova. Zasad je odlučeno da se koriste samo bespovratna sredstva, a naknadno se može tražiti korištenje zajmova. Temelj za povlačenje sredstava je Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) Svakako preporučamo svim potencijalnim klijentima da razmotre svoje planove ulaganja, rezerviraju termin za sastanak, te da u 2022. godini budu spremni na neki od natječaja. Važno je za napomenuti da NPOO kao program traje relativno kratko, natječaji će trajati kratko sve do kraja 2023.g., dok je rok za provedbu svih reformi i investicija u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 31. kolovoza 2026.g.

Svaka zemlja članica priprema svoj nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), a Europska komisija daje niz smjernica i usvaja dokument. Temelj svakog plana su preporuke koje EK daje svim članicama, te nacionalni planovi reformi. Svaki se nacionalni plan sastoji od reformi i od sa time povezanih investicija. Na sjednici održanoj 8. srpnja 2021. Vlada RH je donijela Odluku o sustavu upravljanja i praćenju provedbe aktivnosti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kojom se utvrđuje institucionalni okvir i postupci povezani s koordinacijom vezanom uz provedbu aktivnosti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. unutar okvira za gospodarsko upravljanje Europske unije – Mehanizma za oporavak i otpornost na razini Vlade Republike Hrvatske.

Republici Hrvatskoj je 28.09.2021.g. uplaćen predujam u iznosu od 6,14 milijardi kuna za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Navedena sredstva iz predujma bit će usmjerena na reforme i projekte koji su najspremniji i koji se mogu prvi realizirati, što se između ostalog odnosi na potporu inovativnom projektu za istraživanje i razvoj autonomnih vozila, ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu i osiguranje pristupa 5G mreže, potpore poduzetnicima za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije u industriji, projekte dekarbonizacije zgrada, kao i projekte vodnog gospodarstva koji već imaju spremnu projektno studijsku dokumentaciju, natječajnu dokumentaciju te ishođene građevinske dozvole.

Na 1273 strane dokumenta iz srpnja 2021.g. vidljivo je da odlazi 26,2 milijarde kuna za gospodarstvo, 4,7 milijardi kuna za javnu upravu i pravosuđe, 7,5 milijardi kuna za obrazovanje, znanost i istraživanje, 2 milijarde kuna za tržište rada i socijalnu zaštitu, 2,5 milijardi kuna za zdravstvo i 5,9 milijardi kuna za obnovu zgrada od posljedica potresa.

To su zeleno i digitalno gospodarstvo, energetska tranzicija, unapređenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanaca opskrbe hranom, razvoj inovativnog i otpornog turizma, ulaganje u inovacije i obnovljive izvore energije, komercijalizacija inovacije i bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća i ulaganje u kapacitete malih i srednjih poduzeća.

Poslovni subjekti ostvaruju financiranje u obliku bespovratnih sredstava, zajmova i jamstava. Bespovratnim se sredstvima pruža izravna potpora, dok su drugi oblici financiranja dostupni putem programa kojima se upravlja na nacionalnoj razini.

Dvije vrste financiranja mladih su putem programa Erasmus+ te sufinanciranjem projekata kojima se potiče građanska uključenost, volonterski rad i otvoreniji multikulturni svjetonazor.

Većina poljoprivrednika u EU-u ispunjuje uvjete za primanje izravnih plaćanja u svrhu potpore prihodima. Oko trećina tih plaćanja osigurava se u zamjenu za primjenu ekološke poljoprivrede (održavanje trajnih travnjaka, raznolikost usjeva itd.) Poljoprivrednici primaju i sredstva ovisno o veličini svojih zemljišta, također u zamjenu za primjenu ekoloških metoda uzgoja kojima se čuva bioraznolikost, kvaliteta tla i vode i održava niska razina emisija. Isto tako, sredstvima EU-a poljoprivrednicima se pomaže da se osposobe za uporabu novih tehnika i moderniziraju odnosno restrukturiraju svoja gospodarstva. U širem smislu, služe i poboljšanju života u ruralnim područjima, otvaranjem radnih mjesta i pružanjem osnovnih usluga.