Energetska obnova višestambenih zgrada - napokon!

Iako se očekivalo daleko ranije, Vlada Republike Hrvatske je 23. prosinca 2021.g. donijela paket programa kojima se definiraju pravila energetske obnove zgrada u Hrvatskoj za razdoblje do 2030. godine. Ovim odlukama napokon su se stekli uvjeti za raspisivanje Poziva na dostavu projektnih prijedloga kojeg upravitelji zgrada, suvlasnici i građevinari predugo čekaju.

Cilj programa je dekarbonizacija postojećeg fonda zgrada do 2050. godine tj. postupno povećanje trenutne stope energetske obnove ukupnog fonda zgrada s 0,7% godišnje (1 350 000 m²/god) na 3% 2030. godine, tj. 30 milijuna m² energetski obnovljenih zgrada do 2030. godine.

Kronološki gledano, moramo se vratiti u 2013. godinu. Vlada Republike Hrvatske je u listopadu 2013. godine usvojila prvi Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. – 2015. godine za čije financiranje je bio zadužen Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Za provedbu projekata vrijednih 344 milijuna kuna, Fond je osigurao 155 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Valja naglasiti da su sredstva osigurana iz nacionalnih izvora. Odobreno je 426 projekata, od čega točno 33% otpada na obnovu zgrada iz Primorsko-goranske županije (141 prijava), pa slijede Splitsko-Dalmatinska županija sa 15%, Grad Zagreb sa 12,9% i Istarska županija sa 12,7%. Zanimljivo je istaknuti da se, uz Grad Zagreb, radilo o tri statistički najbogatije županije u Republici Hrvatskoj. Teško je objasniti razlog neprijavljivanja ostalih potencijalnih korisnika, ali nalazimo ga u neinformiranosti, oslanjanju na državne potpore, neznanju, krivoj procjeni/percepciji značenja obnove, detaljnoj birokraciji, itd.

U idućem periodu i „loptanju“ od nacionalnih sredstva do EU fondova, od nadležnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pa do Ministarstva, činjenica je da je nekadašnje Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja raspisalo 17. listopada 2016. godine Poziv 'Energetska obnova višestambenih zgrada'; Referentni broj: KK.04.2.2.01 te je zahvaljujući velikom interesu prijavitelja, odnosno upravitelja zgrada i predstavnika suvlasnika, ugovorena cjelokupna alokacija koja je bila na raspolaganju iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ za financijsko razdoblje 2014-2020 pa je poziv zatvoren 31. siječnja 2017. godine.

Svrha poziva je bila provedba mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u višestambenim zgradama koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje kroz integrirani pristup.

Na poziv su zaprimljene čak 649 prijave od kojih je kriterije zadovoljilo njih 596. Potpisana su 584 Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ugovorenim projektima obuhvaćeni su stanari 16 000 kućanstava u višestambenim zgradama na razini Republike Hrvatske. Za razliku od prošlog programa kada Zadarska županija jedina nije imala niti jednu prijavu, ovaj put su sve županije imale barem jednu uspješnu prijavu. Na dnu liste se nalazi Virovitičko-podravska županija s jednom prijavom, zatim Dubrovačko-neretvanska s dvije te Koprivničko-križevačka županija s četiri prijave. Na vrhu, ništa novo. Opet prednjači Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka kao simbol energetske učinkovitosti s 25,3%, zatim Istarska županija s 14%, Grad Zagreb s 13%, dok je najveći rast zabilježila Osječko-baranjska županija s 7,7%.

Od tada pa do danas, znači više od 5 godina, nadležne institucije nisu raspisale niti jedan natječaj za sličnu svrhu.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u svojstvu Posredničkog tijela razine 1 za Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ planiralo je objavu Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Energetska obnova višestambenih zgrada“ u I. kvartalu 2020. godine. U međuvremenu su nastupile posebne okolnosti izazvane pandemijom bolesti COVID-19 te snažnim potresom koji je 22. ožujka 2020. godine zadesio Zagreb i okolicu, koje su utjecale na tijek pripreme Poziva te su rezultirale odgodom objave istog do daljnjeg.

Sukladno službenoj najavi Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine od 16. veljače ove godine, objava Poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada planirana je do kraja I. kvartala 2022. godine (do 31.3.2022.), a bit će sufinancirana iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) odnosno C6. Inicijativu NPOO-a: Obnova zgrada, investiciju C6.1. R1-I1 Energetska obnova zgrada.

Na raspolaganju u toj inicijativi je 300 milijuna kuna, uz četiri glavne aktivnosti: izrada projektne dokumentacije, energetska obnova, upravljanje projektom i administracija te promidžba i vidljivost projekta. Više o samoj najavi poziva možete pročitati ovdje.

Treba naglasiti da višestambene zgrade predstavljaju oko 35 posto ukupnog stambenog fonda odnosno oko 27 posto ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.  Gotovo 58 posto zgrada građeno je prije 1981. godine, dakle u razdoblju prije primjene tehničkih standarda vezanih uz potrošnju energije u zgradama, zbog čega upravo te zgrade ulaze u kategoriju zgrada s najlošijim energetskim karakteristikama.

Većina zgrada pripada energetskom razredu E, F ili G. Energetskom obnovom, ne samo da bi se smanjile emisije ugljičnog dioksida već bi se povećala i ugodnost boravka i rada u tim zgradama. Uz to, znatno se smanjuje i potrošnja energenata što se direktno replicira na uštedu na režijama koja može iznositi i do 60%.

Uz ove podatke, ne treba govoriti koliko bi energetska obnova značila stanarima imajući u vidu kontinuirano povećanje cijena energenata, ali i rast cijena dobara i usluga koju, nažalost, ne prati adekvatan rast plaća i mirovina.