Analiza Nacionalnog plana za oporavak i otpornost – malo vremena za tek 28,2% gospodarskih aktivnosti!

Čitajući 1273 strane Nacionalnog plana za oporavak i otpornost ne mogu se oteti dojmu da će jako malo financijskih sredstava završiti u realnom sektoru. To znači: opet odgađanje prijeko potrebnih rezova u strukturi zaposlenih u javnom sektoru i prividno „pumpanje“ casha u netržišne sektore.

Idemo redom. U komponentu Gospodarstvo, kao nama najvažnijoj, biti će usmjereno 54% svih sredstava, odnosno više od 26 milijardi kuna. Ta će se sredstva podijeliti na šest podkomponenti: 

1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva (12,5% sredstava), 
2. Energetska tranzicija (10,2% sredstava), 
3. Vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom(13,4% sredstava), 
4. Prometni sustav (11,3% sredstava), 
5. Jačanje lanca opskrbe hranom (2,0% sredstava),
6. Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma (4,5% sredstava). 

Preostalih 46% sredstava raspodijelit će se na ostale komponente: 2. Javna uprava, pravosuđe i državna imovina (10%), 3. Obrazovanje, znanost i istraživanje (15%), 4. Tržište rada i socijalna zaštita (4%), 5. Zdravstvo (5%) te 6. Obnova zgrada (12%).

Idemo napraviti analizu i razlučiti postotke.

Komponenta Gospodarstvo sastoji se od 7 politika: gospodarstvo, promet, energetika, zaštita okoliša, poljoprivreda, turizam i kultura. 

Gledajući investicije obuhvaćene komponentom, imamo točno 59 detaljno definiranih investicija. Od 59 ukupnih investicija, njih 38 su definirane većinom u podkomponenti Prometni sustav. Od ostalih 21 investicija, neke imaju naznaka da će biti u koliziji s javnim sektorom tako da će financijska sredstva za gospodarsku namjenu biti i manja.

Od nešto manje od 26 milijardi kuna (točnije 25,7 mlrd.kn) u komponenti Gospodarstvo, 12,29 mlrd. kuna ide direktno na investicije u javni sektor. Normalno, tu nismo računali direktnu investiciju od 1,485 mlrd. kn u Project 3 Mobility d.o.o. za projekt robotaxija.

Da se razumijemo, nije svako ulaganje u javni sektor bačen novac. Ima tu stvari od modernizacija željezničke mreže, modernizacije tramvajske mreže, nabava/izgradnja putničkih brodova za obalni linijski promet koji će poboljšati javnu uslugu. No, bode u oči postotak od 47,8% u ovoj komponenti. To znači da je taj postotak i apsolutni iznos od 12,29 mlrd.kn veći od ostale 4 komponente i inicijative Obnove zgrada. Tako da poduzetnici direktno mogu profitirati s 13,41 mlrd. kn što je točno 28,2% ukupnih financijskih sredstava. S time da u tu brojku ulaze i financijski zajmovi. Dovoljno ili ne? Procijenite sami. 

Nadalje, proučavajući komponentu Zdravstva, naišao sam na dvije zanimljive investicije: 1) Uvođenje usluge mobilne ljekarne u primarnu zdravstvenu zaštitu i 2) Mobilne ambulante.

Mobilnim ljekarnama se podrazumijeva nabavka 4 brodice i 4 kampera ukupne vrijednosti 15,56 mln. kn. Koji su kriteriji i gdje će biti smještene mobilne ljekarne tek treba utvrditi Ministarstvo zdravstva, ali broj je definitivno premalen za teritorij Republike Hrvatske. Mobilne ambulante (kamperi) na raspolaganju imaju 43,7 mln. kn te će biti zanimljivo pratiti kakvi će biti kriteriji natječaja, kao i opis specifikacija motornih vozila.

Nakon javnog sektora i gospodarstva, na redu su i obični građani. Osim Obnove zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom gdje je alocirano 4,45 mlrd. kuna, planirano je 300 milijuna kuna za Energetsku obnovu višestambenih zgrada. 

Za kraj, jedna napomena. Sva sredstva moraju biti ugovorena do kraja 2023.g. a sve aktivnosti iz tih projekata i sva sredstva dobavljačima moraju biti plaćena do kraja kolovoza 2026.g. Kratak rok? Poučeni iskustvom – definitivno!