Igor Bajalica
stručni suradnik
menu
29/01/2022
Europska komisija je 11. prosinca 2019. objavila novu strategiju rasta nazvanu Europski zeleni plan. Osim „fensi“ naziva, ta bi strategija trebala omogućiti održiv i uključiv rast na razini Europske Unije do 2030. te tranziciju prema pravednom i prosperitetnom društvu s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. g. Europa želi postati prvi klimatski neutralan kontinent. Ključno je pitanje: da li je to realno?
Osim samih definicija i zakonskih okvira zemlja članica, definirane su politike za provedbu opće strategije rasta, odnosno Europskog zelenog plana:
Da ne idemo u daljnje objašnjavanje, pretpostavimo da znamo što svaka politika u širem smislu znači.
Gledajući Republiku Hrvatsku i njene strateške dokumente, prema Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem (NN 123/2017) Nacionalna razvojna strategija je hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj. Služi za oblikovanje i provedbu razvojnih politika Republike Hrvatske.
Nacionalna razvojna strategija mora biti usklađena sa smjernicama i ciljevima koji proizlaze iz međunarodnih obveza. S tim u skladu, Nacionalna razvojna strategija trebala bi voditi provedbu Europskog zelenog plana.
Sabor je u veljači 2021.g. usvojio Nacionalnu razvojnu strategiju te je kao jedan od četiri razvojna smjera definirana Zelena i digitalna tranzicija gdje su navedeni glavni strateški ciljevi: Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost, Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva, Održiva mobilnost i Digitalna tranzicija društva i gospodarstva.
Vratimo se 10 godina unatrag. Završili smo pristupne pregovore s EU, slabije od očekivanog koristimo pretpristupne programe EU i fokus je stavljen na 01. srpanj 2013.g. i svečani ulazak u EU. Ubrzo počinje korištenje termina EU fondovi. Što su to EU fondovi? Kako ih koristiti? Odjednom, sve što se u RH može investirati može se preko EU fondova. Privatni i javni sektor. Zajedno koriste iste izraze.
Ista stvar je s zelenom i digitalnom tranzicijom. Svi bi htjeli zelene „fondove“. Da li znamo što je to? O čemu se tu radi? Što možemo financirati? Normalno da je puno upitnika. Procjena je da će proći jedno cijelo programsko razdoblje da skupimo iskustvo i prionemo poslu k terminu Europa 2050. Nažalost, pripreme treba početi odmah.
Nakon jednog kompletnog financijskog razdoblja (2014.-2020.), ne ulazeći u srž problema, svjesni smo da nam EU fondovi mogu itekako pomoći, a najviše će pomoći u idućem financijskom razdoblju kada imamo 2,5 puta veću alokaciju sredstava i daleko veće stope regionalne potpore.
Uz veću alokaciju, Europska komisija je odobrila novu kartu regionalnih potpora za Hrvatsku za razdoblje 2022. – 2027. što će omogućiti značajno veće sufinanciranje za sve regije.
Hrvatska je dosad (prema europskoj „Nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku- NUTS“) bila podijeljena na dvije regije Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, a od 1. siječnja 2022. imat će ih četiri:
Nova karta regionalnih potpora primijenit će se na fondove EU-a u novom programskom razdoblju te na potpore u sklopu natječaja u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.
Tko će profitirati? Više je dobitnika, ali će najviše profitirati mala, srednja i velika poduzeća koja sjedišta imaju u Panonskoj i Sjevernoj Hrvatskoj. Iako ima jako puno kritičara, treba naglasiti da se ovom podjelom planirao omogućiti najpovoljniji intenzitet potpora za što veći broj stanovnika Republike Hrvatske prilikom dodjele regionalnih potpora i osigurati najbolje moguće uvjete za korištenje sredstava Kohezijske politike za što je moguće veće područje Republike Hrvatske.
Iako je Adam Smith to drukčije definirao, uloga i kontrola država i njenih čelnika je veća nego ikad. Uzimajući u obzir Republiku Hrvatsku, iskustvo sa Covid-19 pandemijom pokazalo je svu slabost deindustrijalizirane hrvatske ekonomije koja se od svoje samostalnosti oslanjala pretežno na turizam i druge uslužne djelatnosti. Zanemarivanje industrije ne predstavlja samo rizik gubitka tehničkih i tehnoloških kompetencija već i ovisnost o međunarodnoj trgovini. Globalni izazovi poput velike svjetske recesije iz 2008. godine, rastuće dohodovne nejednakosti, klimatskih promjena, a sada i pandemije, ukazali su na nepremostive slabosti toliko definiranog neoliberalizma. Jednostavno, aktivna uloga države u vođenju ekonomske politike i osiguranju društvene stabilnosti naspram nesputanog djelovanja globalnog tržišta postaje prioritet i potreba. Zvuči poznato?
Aktivna uloga države u definiranju i realizaciji ciljeva od javnog interesa vodi nas do novog viđenja industrijske politike koja se sada definira u kontekstu očuvanja društvene, ekološke i ekonomske održivosti na nacionalnoj razini.
Poseban naglasak EU će staviti na primjenu zelene tranzicije u urbanim područjima. Direktni gospodarski doprinos na urbanom području očituje se u očekivanom smanjenju toplinskih otoka u gradu, pri čemu će se smanjenjem temperature u stambenim i radnim prostorima ostvariti ušteda u troškovima energije za hlađenje izvedbom zelenih krovova i zelenih zidova na zgradama, kao i povećanjem zelenih površina oko zgrada. Zelena infrastruktura također smanjuje negativne utjecaje ekstremnih klimatskih pojava, smanjujući posredno materijalnu štetu od vjetrova, ekstremnih padalina i poplava. Zato gradovi moraju promijeniti način planiranja i projektiranja urbanog tkiva planiranjem odgovarajućeg omjera izgrađenih i prirodnih te ozelenjenih površina.
Vrlo važnu gospodarsku korist čini utjecaj zelene infrastrukture na poboljšanje zdravlja ljudi i smanjenje ulaganja za liječenje bolesti. Znanstvene studije pokazuju produljenje životnog vijeka ljudi u zemljama sa zdravim gradskim okolišem. Ušteda na troškovima liječenja od bolesti izazvanih zagađenim okolišem gospodarski je važna kategorija.
Zelena infrastruktura osigurava direktnu gospodarsku korist i kroz proizvodnju hrane u urbanim vrtovima na zgradama ili na terenu, u staklenicima i zimskim vrtovima. Najvidljiviji gospodarski učinak izgrađene zelene infrastrukture očekuje se kroz porast vrijednosti nekretnina. Razlika u cijeni nekretnina na nekom području prije i poslije izgradnje zelene infrastrukture stvara novu novčanu vrijednost.
Društvena korist zelene infrastrukture izravno se ogleda u unaprjeđenju kvalitete života u gradovima kroz provođenje slobodnog vremena na otvorenom te aktivno korištenje javno dostupnih rekreacijskih, sportskih, kulturnih, zdravstvenih i obrazovnih sadržaja unutar ili uz zelenu infrastrukturu. Temperatura u urbanim područjima i urbani toplinski otoci nepovoljno utječu na zdravlje ljudi i kvalitetu života, kako zbog povećane temperature tako i zbog lošije kvalitete zraka. Ovi nepovoljni utjecaji mogu se ublažiti povećanjem pješačkih te smanjenjem kolno-prometnih površina, kao i interpolacijom zelenih i vodnih površina u izgrađeno gradsko tkivo, što pomaže filtriranju lebdećih čestica i smanjenju zagađenja zraka.
Posebnu društvenu korist ima izgradnja zelene infrastrukture na prostorima zgrada društvenog standarda (vrtića, osnovnih i srednjih škola, ambulanta i drugih sadržaja u funkciji zajednice) gdje obrazovni proces stvara temelje ponašanja budućih građana, a fizički prostori postaju fokusi okupljanja lokalne zajednice.
Izravna okolišna korist zelene infrastrukture u urbanim područjima najbolje se ogleda u očuvanju i obnavljanju kvalitete zraka, vode i tla. Razvijena zelena infrastruktura u urbanim područjima utječe na smanjenje zagađenja filtriranjem štetnih lebdećih čestica u zraku i smanjenjem stakleničkih plinova, a istodobno ima izražene hidrološke funkcije.
Okolišne koristi zelene infrastrukture uključuju pojačanu ekološku stabilnost i prilagođavanje klimatskim promjenama. U okviru poboljšanja okolišne stabilnosti, zelena infrastruktura djeluje na unaprjeđenje kvalitete i očuvanje vode, očuvanje kopnenih i vodenih staništa, poboljšanu kvalitetu zraka i smanjenje ugljičnog dioksida u atmosferi, zaštitu biološke raznolikosti te smanjenje ekološkog otiska. U okviru prilagođavanja klimatskim promjenama, zelena infrastruktura ublažava posljedice klimatskih promjena te djeluje na smanjenje potrebe za sivom infrastrukturom.
Zahvaljujući interpolaciji zelenih i vodnih površina u izgrađeno gradsko tkivo, moguće je umanjiti efekt toplinskih otoka i smanjiti temperature u gradovima. Povećanjem pješačkih površina te unaprjeđenjem vegetacije uz istaknute prometnice, posebice drvoreda, umanjuje se otpuštanje stakleničkih plinova u atmosferu.
Nacrt prijedloga Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021.-2030. je izrađen, a na javnom savjetovanju bio je dostupan putem portala eSavjetovanja u razdoblju od 25. lipnja 2021. do 24. srpnja 2021. godine. Vlada je taj Program usvojila na zadnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske dana 30.12.2021. godine s ciljem stvaranja preduvjeta za bolju kvalitetu života i zdravlja ljudi i dati doprinos održivom društvenom, gospodarskom i prostornom razvoju.
Nakon opširnog uvoda, uopće ne treba razmišljati koliko će smjer zelene tranzicije biti od važnosti svakom poslovnom subjektu u Republici Hrvatskoj.
Za kraj, probati ćemo odgovoriti na dva pitanja u tekstu: nekome je možda ovo još „jedna spačka“ iz Bruxellesa ili „šminka“ radi bespovratnih potpora. No, činjenice su sasvim drugačije – zelena tranzicija štedi novac i vrijeme, utječe na život građana Europe (poslovno i privatno) i daje sasvim nove mogućnosti razvoja poslovnih subjekata. Tko propusti ovaj „vlak“, biti će jako teško sustići konkurente.
Da li je godina 2050.g. realna za klimatski neutralnu Europu? Normalno da nije i sad je sasvim jasno da se taj cilj neće dostići. No, ono što ohrabruje je optimističan strateški cilj koji će se vjerojatno ostvariti 2070. i 2080., ukoliko ćemo se kao društvo pridržavati svih pravila. Prve rezultate ćemo vidjeti već 2030. te ćemo znati u kojem smjeru provodimo službene politike.
Izvori informacija:
stručni suradnik
Moneo je osnovan radi pružanja cjelokupne usluge savjetovanja poslovnim subjektima i organizacijama civilnog društva. Više o našim specijalnostima možete vidjeti pod Usluge.
Naša misija je zadovoljstvo svakog klijenta pružanjem najkvalitetnijih usluga za njihovo operativno poslovanje.
Naša vizija je postati prepoznatljiv partner na regionalnom i nacionalnom tržištu u području usluga kojima se bavimo te pomoću našeg iskustva, znanja i kompetentnosti stvarati zajedno s vama!