Hrvatska i EU fondovi – što nas očekuje do kraja 2025.g.?

Početkom srpnja, Hrvatska udruga poslodavaca–Udruga profesionalaca za fondove EU na konferenciji za medije izrazila je zabrinutost zbog niske razine korištenja sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. – 2027. Prema njihovim podacima i analizama, Hrvatska je do sada realizirala tek 5,7% ukupne alokacije. Doduše, u puno boljem smo položaju ako se gleda realizacija samog Kohezijskog fonda u odnosu na ostale zemlje članice EU gdje prednjači Češka, dok su neke zemlje s kojima se uspoređujemo i lošije od nas kao Slovenija i Bugarska (https://cohesiondata.ec.europa.eu/cohesion_overview/21-27/#finance-implementation). Imajući u vidu iskustvo VFO 2014-2020 gdje bi, da nije bilo NPOO mehanizama, bila „rupa“ od dvije godine, ova godina predstavlja prekretnicu. U spomenutoj izmjeni prethodne Odluke EU iz 2021.g., automatski smo priznali da postoje problemi u provedbi i kašnjenjima kao i potreba za većim učinkom i održivošću.  

Zašto su ove izmjene važne? Iz više razloga. Jer povećavaju šanse za uspješnu provedbu NPOO-a, omogućuju veću fleksibilnost i realniju postavku ciljeva jer je cilj izbjeći propuštanje rokova i gubitak sredstava. S druge strane, ovo može biti, ukoliko se tako sredstva alociraju, poticaj većem angažmanu privatnog sektora.

Uz sve navedeno, naša procjena je da će idućih 365 dana biti hiperinflacija natječaja! NPOO, kako samo napisali, ulazi u zadnjih godinu dana, ZPP kasni s objavama Pravilnika i mjerama (primjer – nema odluka za mjeru 73.10 od 31.03.2024.g.), PKK se tek zahuktava, ITP se više-manje provode budući da se većinom radi o ulaganjima u ITU dok natječaji za poduzetnike kasne, a ULJP se više-manje provodi planirano.

Gledajući ostatak kalendarske 2025.g., secirali smo glavne natječaje/pozive za poduzetnike i javni sektor.

Glavni natječaj godine, ali i najizdašniji, je IRI S3 koji je objavljen 17. lipnja, s rokom zaprimanja prijava 15. rujna. U vrijeme pisanja ovog članka, Q&A ima 252 pitanja na 232. strane (napominjem da UzP ima 97 strana) te će izgledno Q&A sekcija prebaciti brojku 400. S druge strane, radionica je najavljena za 26. kolovoza, 20 dana prije samog zaprimanja projektnih prijedloga. Prekasno!

Kao prvo, tajming Poziva je promašen. Staviti Poziv sredinom lipnja, a imajući u vidu da se koriste stari godišnji odmori (pa odmah iza 30.06. i novi godišnji odmori), a zatim staviti radionicu nakon dva i pol mjeseca od objave je, u najmanju ruku, neozbiljno.

Ovdje su moguće dvije stvari: 1) već sada se zna da će se alokacija potrošiti u prvoj minuti budući da se radi o „najbržem prstu“ pa je moguće poništenje natječaja kao u slučaju Komercijalizacije inovacija i afere s botovima ili 2) Prolongiranje natječaja za minimalno 30 dana, uz promjenu modaliteta natječaja jer nevjerojatno je da ne učimo iz prošlosti budući da, kao i kolege, prijavljujemo ozbiljna poduzeća koja imaju globalno inovativne projekte te rade godinama na istraživanju i razvoju svoje inovacije, a zavise o „najbržem prstu“.

Slična priča je i s Pozivom Kolaborativna znanstvena istraživanja koji je objavljen u isto vrijeme kad i IRI, ali s bitnom razlikom – modalitet je privremenog poziva. Alokacija je daleko manja od IRI S3, ali će biti i daleko manje zainteresiranosti. Da ne pričam o mogućim suradnjama s istraživačkim organizacijama koje se ostvaruju, ne zato jer su zbilja potrebne, čast iznimkama, već zato da se dobije što više bodova. To je win-win situacija. Istraživačke organizacije se mogu pohvaliti da rade na još jednom inovativnom projektu (s obzirom na demografsku strukturu, višak kurikuluma i hiperinflaciju asistenata i profesora, uskoro kreće i njihova selekcija), a privatni sektor ih treba zbog bodovanja. Iako je strukturno sličan IRI S3, oni koji ne uspiju prijaviti projekte na IRI, gotovo sigurno će iste modificirane projekte prijavljati na KZI.

Gledajući financijske instrumente, van HBOR-a i zajmova ruralnog razvoja od strane HAMAG-BICROa, žene poduzetnice i početnici željno iščekuju instrument Mali zajmovi za žene poduzetnice i poduzetnike početnike kod HAMAG BICROa. Uz mogućnost prijave poduzetnika početnika do 3 godine, kao i žena poduzetnica koje su većinske vlasnice poduzeća, daje se i mogućnost podnošenja prijava za fizičke osobe. Namjena investicije mora biti u dugotrajnu imovinu + do 30% OBS, uz otpis glavnice do 50%. Iznos najma je od 25.001,00 do 100.000,00 EUR, trajanje otplate do 10 godina, uz 0,5% kamatnu stopu.  

Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija iz ITP programa se čeka već skoro dvije godine. Dva puta na e-savjetovanju, tri puta najavljivan i sad bi konačno trebao biti objavljen u rujnu. Ključne stvari – poduzeća na razini Grada Zagreba nisu prihvatljiva, dok 54% ukupne alokacije odlazi na poduzeća iz NUTS 2 – Panonska regija (obuhvaća Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju). Minimalni iznos potpore je 20.000,00 €, dok je maksimalni iznos 120.000,00 €. Intenziteti potpora su: Mikro poduzeća - 80%, mala poduzeća - 65% i srednja poduzeća - 50%. Novoosnovana poduzeća (do 36 mjeseci starosti) mogu ostvariti u svakoj kategoriji 5% veću stopu sufinanciranja. Prihvatljivi troškovi: custom made softver (instalacija i licence uključene), računarstvo u oblaku u vidu korištenja resursa poput baze podataka, mreža i aplikativnih rješenja, softverske aplikacije ili servisi koji koriste mrežnu infrastrukturu za omogućavanje komunikacije, dijeljenje podataka i izvršavanje različitih funkcija putem interneta ili interne mreže, nabava i stavljanje u rad računalne opreme (hardware) te edukacija zaposlenika s naglaskom na digitalna rješenja i tehnologije.

Od ostalih zanimljivijih poziva za poduzetnike očekujemo još jedno Dokazivanje inovativnog koncepta (4. krug), kao i Integrator 2025 - konzorcij poduzetnika koji žele uspostaviti dugoročne dobavljačke odnose i ući u lance vrijednosti (Integrator) u svrhu komercijalizacije novih inovativnih proizvoda i usluga u ciljanom strateškom segmentu (tematskom prioritetnom području u S3). Naglašavam da je Integrator završio s e-savjetovanjem 02.03.2025. te se poziv očekuje u listopadu.

Što se tiče javnog sektora, izdvajamo 3 poziva koja iščekujemo do kraja godine. Trenutno je na e-savjetovanju „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima“ koji je otvoren do 27. kolovoza, a tiče se izrade Strategije zelene urbane obnove kao krovnog dokumenta, s time da se ovdje može ulagati, uz Strategiju, i u stare zgrade/objekte na razini JL(P)S-a oko kojih se može izgraditi zelena infrastruktura (parkovi, perivoji, igrališta, rekreacija, sport itd).

Poziv „Energetska obnova zgrada javnog sektora“ je također na esavjetovanju od 08.08. https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=31264. Svaka veća investicija u vidu društvenih i vatrogasnih domova, zgrada općina/gradova itd je prihvatljiva za sufinanciranje koje iznosi do 80%, zavisno o vrsti obnove. Za Poziv „Obnova zgrada javnog sektora oštećenih u potresu“, osim najave, čekamo konkretne informacije.

S obzirom na sve navedeno, veselimo se jeseni i novim projektima.

Stvarajmo zajedno!